|
Tillaga
aš stofnun og rekstri Sušurfjallažjóšgaršs
Hugmyndir
settar fram af Ómari Smįra Kristinssyni,
sumariš 2003
Höfundur er śtskrifašur frį Kennarahįskóla Ķslands og tveimur
myndlistarskólum, ķslenskum og žżskum.
Hann hefur 12 įra starfsreynslu į Landmannaafrétti viš grisjunarstörf
og feršamannažjónustu.
Hann heldur śti heimasķšu um svęšiš, įsamt Nķnu Ivanovu: www.landmannalaugar.info
Sušurfjallažjóšgaršurinn vęntanlegi
er žaš hįlendissvęši Ķslands sem stįtar af hve fjölbreyttrasti
og fegurstri nįttśru. Hann er žaš hįlendissvęši sem meira
er heimsótt en nokkurt annaš hįlendissvęši landsins.
Verndun žessa svęšis žarf aš auka. Vitneskju um žaš
žarf aš auka.
Svęšiš į undir högg aš sękja vegna žess hve vinsęlt žaš er,
en meš réttri stjórnun žolir žaš enn fleiri gesti og bżšur upp
į enn fleiri möguleika en žaš nś žegar gerir.
Hér er um aš ręša stofnun žjóšgaršs sem yrši fjįrhagslega
sjįlfstęšur. Hér er einnig um aš ręša sóknarfęri ķ nįttśruvķsindum
og feršamįlum į landsvķsu.
Hverjar
eru śtlķnur svęšisins og hvaš er helst innan žess?
Sušurfjallažjóšgaršur afmarkast af
Tungnaį, žašan sem hśn kemur undan Vatnajökli uns hśn rennur
ķ Krókslón. Mörkin liggja meš vestanveršu lóninu aš Sigöldu,
eftir henni, og svo sömu stefnu įfram yfir ķ Valafell, mešfram
žvķ noršanveršu, žašan aš upptökum Ytri Rangįr og mešfram henni,
nokkurn spöl. Hekluhraun mynda aš mestu nįttśruleg landamęri,
ofan byggšar, til sušurs, uns mörkin liggja vestanundir Tindfjallajökli
ķ Žórólfsfell og žašan yfir Markarfljótiš ķ vestustu rönd Eyjafjallajökuls.
Žvķnęst fylgja mörkin sušurröndum Eyjafjallajökuls og Mżrdalsjökuls,
allt aš upptökum Leirįr. Meš henni liggja žau uns hśn sameinast
Hólmsį. Uppmeš Hólmsį liggja mörkin noršurfyrir Einhyrning
og žašan austur ķ Skaftį, aš hluta til eftir farvegi Fossįr.
Sķšan fylgja mörkin Skaftįnni alla leiš noršur ķ Vatnajökul,
žar sem hringurinn lokast.
Innan žjóšgaršsins eru fjórir heilir jöklar,
landsins fręgasta eldfjall, mikiš jaršhitasvęši, landsins mesta
lķparķtsvęši, eitt af landsins stęrstu stöšuvötnum auk fjölda
annarra vatna. Fjöldi lękja og įa flęmast um eyrar eša
byltast ķ giljum og gljśfrum. Óvķša ķ heiminum gętir jafn mikillar
fjölbreytni ķ gerš og śtliti landslags. Enda er gestafjöldinn
nįlęgt 200 žśsund manns į įri og fer sś tala hękkandi.
Hvernig getur žjóšgaršur veriš fjįrhagslega
sjįlfstęšur?
Mišaš viš mikilvęgi nįttśrusvęša fyrir ķslenskt
efnahagslķf, er litlu fjįrmagni variš til rannsókna, kynningar
og verndunar žessara svęša. Sušurfjallažjóšgaršur getur meš
tvennum hętti oršiš sjįlfum sér nógur um fjįrmagn:
A: Meš innheimtu hóflegs ašgangseyris. Žetta
er mögulegt annars vegar vegna hins mikla mannfjölda sem žangaš
streymir og hins vegar vegna žess aš landfręšileg mörk eru skķr
og landamęramannvirki nęr óžörf. Śtlķnur žjóšgaršsins
mišast einkum viš žetta atriši.
B: Meš žremur öflugum jašarmišstöšvum sem sjį fólki
fyrir gistingu, vörum og žjónustu. Įgóšinn rennur til vörslu
og reksturs svęšisins (mętti vera skattfrjįls, sem umbun fyrir
žann greiša sem svęšiš hefur nś žegar gert žjóšarbśinu).
Ašgangseyririnn
Ķ jašarmišstöšvunum žremur eša į einhverjum hinna
8 landamęraskįla eru gefnir śt dagsettir ašgangsmišar.
Fólk borgar visst daggjald (t.d. 100 kr. į daginn). Įętlašur
verutķmi er įętlašur viš inngöngu į svęšiš og svo leišréttur,
ef žurfa žykir, žegar viškomandi yfirgefur svęšiš. Įkvešiš
gjald veršur lķka lagt į vélknśin ökutęki og hesta. Mišaš
viš nśverandi gestafjölda og farartękjamergš er varlega hęgt
aš įętla aš hundraškallsgjald gęfi af sér um 25 milljónir króna
į įri, og žó trślega enn meir.
Jašarmišstöšvarnar žrjįr
Mišaš viš aš stór hluti gestanna kaupi gistingu
og ašra žjónustu og varning ķ jašarmišstöšvunum, mį vera ljóst
aš žęr velti hundrušum milljóna króna į įri hverju.
En jašarmišstöšvarnar eru fjöldamargt fleira
en peningaplokkunartęki. Žęr verša nokkurs konar žrķein
höfušborg žessa fjölsótta svęšis. Žęr verša viš fjölförnustu
aškomuleiširnar. Žęr taka viš megni žeirra sem fara inn į svęšiš
og veita žeim andlega og lķkamlega nęringu. Žar veršur svo
mikiš af žjónustu og gistiplįssi aš hvorki žarf miklu viš aš
bęta innan žjóšgaršsmarka, né aš mikiš žurfi aš leita nišur
ķ byggš.
Žegar sumarferšamennskunni lżkur, veršur ašstaša
fyrir hina sķvaxandi vetrarferšamennsku ķ jašarmišstöšvunum.
Einkum verša jašarmišstöšvarnar, utan ašal feršamannatķmans,
nżttar sem fręšasetur fyrir nįttśruvķsindadeildir hįskólans
og annarra menntastofnana sem vilja aš fręšin séu stunduš sem
nęst žeim stöšum sem tengjast žeim.
Snotur mannvirki, stórbrotiš umhverfi og aušvelt
ašgengi eiga eftir aš gera jašarmišstöšvarnar aš einhverjum
eftirsóttustu rįšstefnustöšum landsins.
Žó aš hver jašarmišstöš hafi sķnar sérgreinar ķ
vķsindaiškun og upplżsingažjónustu, žį mį ķ žeim öllum
finna upplżsingar um svęšiš allt.
Ķ hverri jašarmišstöš bżr einn žjóšgaršsvöršur
sem hefur yfirumsjón meš sķnum žrišjungi žjóšgaršsins. Žjóšgaršsverširnir
žrķr funda oft og reglulega.
Mišstöš nr.1 Helliskvķsl
Stašsetning: Milli Valafells og Sigöldu.
Aškoma: Meginleišir śr byggš frį Rangįrvallasżslu (Landvegur)
og Įrnessżslu (frį Žjórsįrdal) og Sprengisandsleiš (og Veišivötn).
Leiširnar žrjįr sameinast viš mišstöšina.
Įherslur ķ fręšimennsku: Eldfjallafręši, vegna nįlęgšar
viš Heklu (Heklumišstöš į Leirubakka), Torfajökulseldstöšvarkerfiš
og Bįršarbungueldstöšvarkerfiš. Lķffręši, vegna nįlęgšar viš
fugla- fiska- og plöntulķf Veišivatna. Jaršfręši, vegna nįlęgšar
viš land misgamallar mótunarsögu og mismunandi jaršefna.
Įherslur ķ feršamennsku: Landmannalaugar og Hekla innan
žjóšgaršs og Veišivötn og Žjórsįrdalur utan hans.
Sérstök atriši: Žessi mišstöš er lengst allra žriggja
inni į eiginlegu hįlendi og į jašri annarra hįlendissvęša (Sprengisandsleiš,
Veišivötn, virkjanasvęši Tungnaįr). Jafnframt er hśn ašgengileg
landsins žéttbżlustu svęšum. Žessi stašsetning gerir mišstöš
žessa aš kjörstaš fyrir hįlendislögreglu og slysamóttöku.
Mišstöš nr. 2 Markarfljót
Stašsetning: Markarfljótsaurar undir Litluheiši
Aškoma: Akvegurinn til Žórsmerkur af žjóšvegi nr 1
Įherslur ķ fręšimennsku: Grasafręši, vegna nįlęgšar viš
Žórsmörk. Sagnfręši, vegna nįlęgšar viš Njįluslóšir (Njįlusetur
į Hvolsvelli).
Įherslur ķ feršamennsku: Žórsmörk innan žjóšgaršs og
Skógar utan hans.
Sérstök atriši: Hvolsvöllur getur sinnt öryggisatrišum
og żmissi žjónustu.
Mišstöš nr. 3 Skaftį
Stašsetning: Viš Skaftįrdalsvatn
Aškoma: Fjallabaksleiš nyršri af žjóšvegi nr. 1
Įherslur ķ fręšimennsku: Jöklarannsóknir, vegna nįlęgšar
viš Mżrdalsjökul, Kötluhlaup og Skaftįrhlaup og samgangna viš
Höfn ķ Hornafirši.
Įherslur ķ feršamennsku: Eldgjį og Langisjór innan žjóšgaršs
og Lakagķgar utan hans.
Sérstök atriši: Vķk og Kirkjubęjarklaustur geta sinnt
öryggisatrišum og żmissi žjónustu.
Landamęraskįlarnir
8 skįlar viš hinar fįfarnari aškomur aš žjóšgaršinum.
Žar er innheimtur ašgangseyrir. Žar er lķtil žjónusta veitt,
nema viš žaš sem tengist hverjum staš sérstaklega. Um leiš
eru skįlar žessir geymslur og vinnuskśrar fyrir landverši, vķsindamenn
og ašra sem starfa innan žjóšgaršs.
- Sigalda,
e.t.v. tengd virkjunum Tungnaįr
- Dómadalsleiš
- Fjallabaksleiš
syšri, ofan Keldna
- Fljótsdalsheiši,
e.t.v. tengd skķšasvęši ķ Tindfjallajökli
- Markarfljótsaurar
ofan Fljótshlķšar
- Fimmvöršuhįls,
fyrir gangandi žjóšgaršsgesti
- Fjallabaksleiš
syšri viš mót Hólmsįr og Leirįr
- Hólmsį,
noršan Einhyrnings.
Jašarmišstöšvarnar
og landamęraskįlarnir koma ķ veg fyrir
aš reisa žurfi mikiš af mannvirkjum innan žjóšgaršs. Innan
hans veršur allt ķ sem upprunalegastri mynd. Žaš sem žar veršur
bętt viš, tengist endurskipulagningu gönguleišakerfisins. Stofnleišum
į borš viš Laugaveginn veršur fjölgaš, žannig aš net merktra
gönguleiša nįi um svęšiš nęr allt. Passlegar dagleišir verša
į milli nįttstaša nęrri hvar sem er innan žjóšgaršs. Vķšast
hvar er til vķsir aš žessu neti. Žar vantar helst aš leiširnar
séu merktar, jafnt į landi sem į korti, og aš nįttstaširnir
verši geršir feršamönnum bjóšandi.
Žaš
sem hér fer į undan eru hugleišingar mķnar, Ómars Smįra Kristinssonar.
Žetta eru ašeins grófar śtlķnur. Aš sinni kynni ég žessar hugmyndir
ekki nįnar. Tķmi minn er mjög knappur, sem stendur. Stęrstan
hluta žjóšgaršs žessa žekki ég lķtiš af eigin raun, en nokkurn
hluta hans žekki ég vel og žar hef ég miklu viš aš bęta. Eins
er ég meš hugmyndir um żmis hagkvęm atriši sem lśta aš sem ódżrastri
uppbyggingu og hvernig samžętta megi hin żmsu verksviš til aš
nį fram sem bestri nżtingu, allt įn žess aš nokkuš žurfi
aš bitna į fagurfręšinni og gęšunum.
Vonandi fę ég hljómgrunn og hvatningu til aš kynna žessar
hugmyndir nįnar, žegar rżmkast um tķma minn.
upp
ATHUGASEMDIR ?: tölvupóstur
|
|
|
|